SPECIFIČNOSTI INTEGRATIVNOG GEŠTALT PSIHOTERAPIJSKOG PRISTUPA INTERNACIONALNOG INSTITUTA ZA INTEGRATIVNU GEŠTALT TERAPIJU (INTERNATIONALES INSTITUT FÜR INTEGRATIVE GESTALTTHERAPIE) - IIIGT

 

Okosnica našeg pristupa je Geštalt psihoterapija, humanistička i holistička terapijska škola, koju je osnovao Fritz Perls sa suradnicima, naglašavajući dijalog, fenomenologiju i teoriju polja kao osnovne teorijske postavke. GT je danas u Europi jedan od najraširenijih psihoterapijskih pristupa koji svoje uporište ima u EAGT-u (European Association of Gestalt Therapy) i mnogim institutima.

Okvir ove edukacije je Integrativni geštalt psihoterapijski pristup koji predstavlja integracijski model koji osnovne postavke klasične geštalt terapije proširuje i obogaćuje integrirajući u njih dodatne teorijske koncepte i (psiho)terapijsku praksu.

Proces integracije i razvoj našeg dašnjeg integrativnog geštalt pristupa je započeo 60-ih godina 20. stoljeća, u okviru Fritz Perls Instituta (FPI) iz Düsseldorfa, pod vodstvom Hilarion Gotfried Petzolda sa suradnicima, među kojima je bio i Blaž Topolovac, koji je sa suradnicima krajem 90-tih godina nastavio razvijati pristup izvan FPI, a finalizirao ga u okviru Internacinalnog instituta za integrativnu geštalt terapiju (Internationales Institut für Integrative Gestalttherapie – IIIGT), kojeg je sa suradnicima osnovao nakon što se FPI definirao kao institut za integrativnu terapiju, a ne više kao institut za integrativnu geštalt terapiju. Naime, za razliku od FPI koji je krenuo putem razvoja posebnog pristupa – integrativne terapije, naš pristup je bazično ostao geštaltistički, zadržao sve osnovne postavke geštalt terapije, geštaltističke tradicije i geštaltističke kliničke prakse, pnadopunjene novim konceptima, pri čemu je naš identitet čvrsto geštaltistički.

Naš pristup je zasnovan na geštaltterapijsko-fenomoenološkim i hermeneutičko-analitičkim osnovama, pri čemu nastoji metode terapijske prakse razviti na podlozi znanstvenih spoznaja s područja razvojne, socijalne i kliničke psihologije, biologije, medicine, sociologije i antropologije, i interdisciplinarnom (bio-psiho-socijalnom) shvaćanju čovjeka kao "tjelesnog subjekta u životnoj okolini", u „kontekstu i kontinuumu", u "procesu neprestanog mijenjanja". Naš osnovni metodološki i konceptualni okvir su fenomenološki pristup, scenski rad, orijentacija na „zdravo funkcioniranje“, orijentacija na osobu, njene procese i potencijale a ne na patologiju, orijentacija na tijelo, interakcijska i „dijaloška“ orijentacija, koncept „samo-podrške“ klijenta, „kontinuum svjesnosti“, „ovdje i sada“ princip rada, rad sa snovima i dr.

 

citis-fritz-perls

Fritz Perls

citis-sandor-ferenczi

Sandor Ferenczi

citis-jakob-moreno

Jacob L. Moreno

citis-hilarion-petzold

Hilarion Gottfried Petzold

U temelje našeg pristupa Integrativne geštalt terapije je osim geštalt psihoterapije Fritz Perlsa, utkana i Morenova psihodrama, s elementima aktivne elastične psihoanalize Sandora Ferencia, elementima kognitivno-bihevioralnih tehnika promjene ponašanja, terapijskog kazališta Vladimira Iljina, terapije pokretom i terapija usmjerene na tijelo i kretanje, te rad s kreativnim medijima. Svim tim terapijskim postupcima i metodama u temeljima IGT zajedničko je to da su pokušali obuhvatiti čovjeka u totalitetu povezivanjem različitih tehnika i metoda, i da odgovaraju suvremenim psihoterapijskim kriterijima proizašlim iz znanstvenih istraživanja na polju psihoterapije. Naš pristup smatramo otvorenim, u neprekidnom razvojnom procesu (u skladu sa svojim principom, logom i simbolom, „heraklitskom spiralom“, heraklitskim „Panta rhei“,“Sve teče“), koji se kontinuirano mijenja i ima procesni i kreativni karakter, te potiče na integraciju s novim idejama i konceptima.

Na područje bivše Jugoslavije, a time i na područje Hrvatske, IGT je počela prodirati nakon nakon Kongresa psihoterapeuta Jugoslavije održanog u Sarajevu 1986. gdje je prvi puta predstavljen ovaj psihoterapijski pristup. Nakon toga su uslijedila predavanja Hilariona Petzolda u Zagrebu, kibuci (intenzivni seminari) na Dugom Otoku i prve edukacijske grupe u Zagrebu i Mariboru pod vodstvom Blaža Topolovca, u čemu su sudjelovali i brojni drugi renomirati psihoterapeuti iz Njemačke. Prvu edukacijsku grupu započeo je Blaž Topolovac u ožujku 1987. (u čemu je veliku ulogu imala Rajka Vukadinović). Iz te grupe se formirala integrativna geštalt scena u Hrvatskoj (i Sloveniji). 1997. su edukaciju završili prvi hrvatski i slovenski psihoterapeuti IGT.

1999. Zdravko Bokulić i Mirjana Šimunović Škunca u Zagrebu pokreću prvu edukaciju iz geštalt savjetovatelja, nakon čega kontinuirano provode do danas edukacije za integrativne geštalt savjetovatelje/socioterapeute.
U Hrvatskoj su danas psihoterapeuti i edukanti integrativne geštalt terapije udruženi u Centar za integrativnu geštalt terapiju i savjetovanje i Društvo geštalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske.

 

citis-igt-leptir-kocka

 

Naš IGT pristup je usmjeren na razvoj ljudskog zdravlja i liječenja bolesti i poremećaja (bez nuspojava), ublažavanje poteškoća i pomoći u rješavanju problema, što postiže radom na svjesnoj i nesvjesnoj razini te pronalaženjem i jačanjem zaštitnih čimbenika i mogućnosti (salutogeneze). U terapiji se koriste različite metode i tehnike koje zahvaćaju sve razine ličnosti: fizičku, emocionalnu, kognitivnu i socijalnu. Ne ograničava se samo na klasičnu psihoterapiju, nego nastoji obuhvatiti i tijelo (pokretom, opuštanjem i kreativnim pristupom), te motivacijsku, emocionalnu i duhovnu sferu kao i sferu pitanja značenja, životnih ciljeva i vrijednosti kao i utjecaja konteksta.

Praksa IGT obuhvaća klasične oblike psihoterapije: individualnu terapiju, kratkotrajnu fokalnu terapiju, grupnu terapiju, partnersku/bračnu terapiju, obiteljsku terapiju. IGT je razradila terapijske metode za specifične indikacije kao sto su: trauma, stres, depresija, psihosomatika, za indikacije iz oblasti neurologije i psihijatrije, ovisnosti kao i za indikacije specifične za određene starosne grupe (djecu i mlade, stare osobe, osobe na samrti. Na osnovi IGT razvile su se mnoge specijalizacije koje koriste kreativne medije: terapija muzikom, terapija umjetnošću, terapija orijentirana na poeziju i biblioterapija, terapija igrom. Pored ovih razvile su se i metode za primjenu u superviziji, intervencije u socijalnim okružjima, institucijama i organizacijama i coaching.

Naš pristup IGT je posebno primjeren za rad sa smetnjama ličnosti, psihosomatskim tj. somatoformnim smetnjama, smetnjama koje su posljedica stresa, posttraumatskim smetnjama (PTSD), kao i za rad sa cijelim spektrom psihosocijalnih opterećenja i problema. Ne usmjerava se samo na poremećaje i smetnje, nego na zdravlje u najširem smislu riječi: na razvoj osobnih potencijala, samoostvarenje, traži socijalno uključivanje i ekološku osviještenost, vodi k zdravom aktivnom stilu življenja i boljim i humanijim međuljudskim odnosima. Primjeren je za rad kako s djecom, tako i s mladima i odraslima.