Program za psihoterapeute

EDUKACIJA IZ INTEGRATIVNE GEŠTALT TERAPIJE – PROGRAM ZA PSIHOTERAPEUTE

Edukacija za osposobljavanje integrativnih geštalt psihoterapeuta sastoji se od sljedećih komponenti:

GRUPNE EDUKACIJSKE ISKUSTVENE RADIONICE

Cilj grupnih edukacijskih iskustvenih radionica je razvoj osobnih, socijalnih i profesionalnih kompetencija polaznika kroz integrativni geštalt pristup. Osobno psihoterapijsko iskustvo ključan je dio sudjelovanja u ovim radionicama i omogućuje polaznicima da upoznaju načela, osnovne koncepte, metode i tehnike integrativne geštalt psihoterapije kroz rad na sebi te da integriraju svoja životna iskustva s ciljem rasta i razvoja u zrelu i kompetentnu osobu i stručnjaka. Nastoji se unaprijediti sposobnost empatije, spontanosti, fleksibilnosti, poboljšati samoopažanje i opažanje drugih, kao i olakšati kontakt sa svijetom oko sebe.

Grupne edukacijske iskustvene radionice odvijaju se u trajanju od dva, tri ili četiri dana tijekom tri godine u edukacijskoj grupi od 12 do 18 polaznika koja se formira nakon pripremnih radionica. Nakon formiranja grupa postaje zatvorenog tipa (tj. ima stalne članove kroz tri godine).

SEMINARI

Cilj seminara je razviti dublje razumijevanje ključnih koncepata i načela integrativne geštalt terapije te naučiti primjenjivati metode i tehnike integrativne geštalt terapije. Seminari se odvijaju u trajanju od tri ili četiri dana, a sadržaji seminara obuhvaćaju teorijske osnove integrativne geštalt terapije (Teorija I i Teorija II), načela i tehnike dijagnostike (Dijagnostika), metode i tehnike terapijskog rada (Rad s tijelom, Rad s kreativnim medijima, Rad s praznom stolicom i rad sa snovima, Psihodrama i sociodrama) te specifičnosti rada s grupama (Rad s grupom i grupna dinamika) i s klijentima u krizi (Krizne intervencije).

Polaznici također sudjeluju na dva intenzivna seminara (kibuca) izvan mjesta stalnog boravka polaznika u trajanju od sedam dana koji omogućuju intenzivan rad na osobnim i profesionalnim temama te učenje o grupnoj dinamici i grupnim procesima.

Obvezni seminari su raspoređeni tijekom edukacije tako da dopunjavaju rad u grupnim iskustvenim radionicama te omogućuju postupan razvoj i nadograđivanje kompetencija polaznika. Osim obveznih seminara, polaznici tijekom edukacije moraju odslušati još najmanje dva izborna seminara prema slobodnom izboru.

RAD U SUSTRUČNJAČKIM GRUPAMA (PEER GRUPA)

Na početku edukacije formiraju se male grupe (3-5 članova) čija je glavna zadaća proučavanje stručne literature i rasprava o sadržajima iz literature povezanim s temama iskustvenih radionica i seminara. Uloga rada u malim grupama je i razgovor o iskustvima terapijskog procesa i pružanje uzajamne podrške za osobni i profesionalni rast i razvoj. Polaznici rade u sustručnjačkim grupama tijekom cijele edukacije, a osvrt na njihov rad predstavlja važan dio povratne informacije na kraju svake godine edukacije.

OSOBNO PSIHOTERAPIJSKO ISKUSTVO (INDIVIDUALNA PSIHOTERAPIJA)

Osobno psihoterapijsko iskustvo predstavlja bitan element tijekom cijele edukacije, a obuhvaća intenzivan i kontinuirani individualni rad na sebi i svojim procesima. Kroz individualnu psihoterapiju polaznici imaju priliku prepoznati i razumjeti vlastite procese te napraviti promjene kako bi ojačali svoje osobne kompetencije. Time individualna psihoterapija izravno doprinosi osobnom i profesionalnom rastu i razvoju polaznika. Osim toga, osobno psihoterapijsko iskustvo omogućava polaznicima da se upoznaju s procesom integrativne geštalt terapije iz perspektive klijenta što im je neohodno za njihov budući terapijski rad.

KLINIČKA PRAKSA (SUPERVIZIRANI RAD S KLIJENTIMA)

Neposredni stručni savjetodavni i terapijski rad s klijentima, odnosno psihosocijalni rad, predstavlja sastavni dio edukacije te polaznik s radom treba početi najkasnije s početkom četvrte  godine edukacije kada započinje sustavna grupna supervizija. Ukoliko polaznik počinje s radom s klijentima ranije (tijekom treće godine edukacije), mora biti uključen u redovitu individualnu superviziju.

IZRADA ZAVRŠNOG RADA

Na kraju edukacije polaznici trebaju napisati završni pismeni rad u kojem će povezati teorijska znanja s praktičnim radom. Polaznici edukacije u pravilu pišu završni rad o kontinuiranom terapijskom procesu (individualnom ili grupnom). Završni rad uključuje prikaz slučaja, dijagnostički i terapijski proces, njegovu teorijsku utemeljenost i objašnjenje te osobnu refleksiju terapeuta. Mogu biti izabrane i druge teme, kao što su teorijske i istraživačke teme.

 

STRUKTURA EDUKACIJE PO GODINAMA

PRVA GODINA EDUKACIJE

NAZIVOpisBroj sati
Grupne edukacijske iskustvene radionice – razvoj osobnih kompetencijaVikend radionice koje mogu trajati po dva, tri ili četiri dana (ukupno 16 dana po 8 sati)128
Teorija IObvezni seminar u trajanju od 3 dana (3×8 sati)24
Rad s tijelomObvezni seminar u trajanju od 4 dana (4×8 sati)32
Rad u sustručnjačkim grupama (peer grupa)50 sati godišnje (5 sati mjesečno)50
Intenzivni seminar (kibuc) – iskustvo terapijskog procesaObvezni seminar u trajanju od 7 dana (7×8 sati)56
UKUPNO290

DRUGA GODINA EDUKACIJE

NAZIVOpisBroj sati
Grupne edukacijske iskustvene radionice – razvoj socijalnih kompetencijaVikend radionice koje mogu trajati po dva, tri ili četiri dana (ukupno 16 dana po 8 sati)128
DijagnostikaObvezni seminar u trajanju od 4 dana (4×8 sati)32
Rad s praznom stolicom i rad sa snovimaObvezni seminar u trajanju od 4 dana (4×8 sati)32
Rad s kreativnim medijimaObvezni seminar u trajanju od 4 dana (4×8 sati)32
Rad u sustručnjačkim grupama (peer grupa)50 sati godišnje (5 sati mjesečno)50
UKUPNO274

TREĆA GODINA EDUKACIJE

NAZIVOpisBroj sati
Grupne edukacijske iskustvene radionice – razvoj profesionalnih kompetencijaVikend radionice koje mogu trajati po dva, tri ili četiri dana (ukupno 16 dana po 8 sati)128
Teorija IIObvezni seminar u trajanju od 3 dana (3×8 sati)24
Psihodrama i sociodramaObvezni seminar u trajanju od 4 dana (4×8 sati)32
Rad u sustručnjačkim grupama (peer grupa)50 sati godišnje (5 sati mjesečno)50
Intenzivni seminar (kibuc) – vođenje terapijskog procesaObvezni seminar u trajanju od 7 dana (7×8 sati)56
UKUPNO290

ČETVRTA GODINA EDUKACIJE

NAZIVOpisBroj sati
Grupna supervizija

Vikend radionice u trajanju od 2 dana

(8 radionica po 2×8 sati)

128
Rad s grupom i grupna dinamikaObvezni seminar u trajanju od 4 dana (4×8 sati)32
Krizne intervencijeObvezni seminar u trajanju od 4 dana (4×8 sati)32
Rad u sustručnjačkim grupama (peer grupa)50 sati godišnje (5 sati mjesečno)50
Završna povratna informacijaVikend radionica u trajanju od 3 dana (3×8 sati)24
UKUPNO266

DODATNO TIJEKOM EDUKACIJE

NAZIVOpisBroj sati
Pripremna radionicaUvodna radionica prije uključivanja u edukaciju24
Osobno psihoterapijsko iskustvo Individualna psihoterapija tijekom sve 4 godine edukacije100
Klinička praksaSupervizirani rad s klijentima400
Individualna supervizijaSupervizija rada s klijentima tijekom 3. i 4. godine edukacije30
Izborni seminari Najmanje 2 seminara prema slobodnom odabiru polaznika64
Pisanje završnog rada 50
UKUPNO668
UKUPNO – cijela edukacija1788

TIJEK EDUKACIJE PO GODINAMA

PRVA GODINA EDUKACIJE

GRUPNE EDUKACIJSKE ISKUSTVENE RADIONICE – RAZVOJ OSOBNIH KOMPETENCIJA
U prvoj godini edukacije rad u grupnoj edukacijskoj iskustvenoj radionici usmjeren je na osobno terapijsko iskustvo integrativnog gestalt pristupa, refleksiju o tom iskustvu i iskustveno učenje s ciljem stvaranja relevantnih osobnih uvida, suočavanja s vlastitim deficitima, traumama i konfliktima, te blokadama i prekidima kontakta, pri čemu se nastoji unaprijediti sposobnost empatije, spontanosti, fleksibilnosti te poboljšati samoopažanje i opažanje drugih. Kroz iskustveni rad se posebni naglasak stavlja se na odgovornost, svjesnost, pojam „ovdje i sada“, eksperiment, kontakt i povlačenje te mehanizme otpora. Polaznici se kroz osobno terapijsko iskustvo upoznaju s osnovnim tehnikama integrativne geštalt terapije. Koristeći se iskustvenim pristupom, polaznici stječu svjesnost o tome kako se razvijala njihova osobna dinamika ličnosti.
SEMINARI
Teorija I – U ovom seminaru naglasak je na osnovnim konceptima teorije geštalta, povijesti i razvojnom putu integrativne geštalt terapije, modelima ličnosti i teorijama razvoja. Polazi se od filozofskih i antropoloških osnova integrativne geštalt terapije, detaljno se obrađuju koncepti i postavke klasične Perlsove geštalt terapije, kao i drugi izvori integrativne geštalt terapije koji sačinjavaju integrativni geštalt pristup. Tijekom seminara iskustveni procesi pojedinaca i grupe povezuju se s teorijskim konceptima integrativne geštalt terapije.
Rad s tijelom– Seminar je usmjeren na tehnike rada s tijelom što obuhvaća tehnike uspostavljanja kontakta sa tijelom, kao i  te prepoznavanja biografskih elemenata te stava prema sebi i svijetu na temelju držanja tijela i pokreta. Obrađuju se i terapijske tehnike direktnog rada s tijelom koje se primjenjuju kada nije moguć terapijski rad verbalnim putem. Načela rada s tijelom, kao i terapijske tehnike rada s tijelom polaznici će upoznati primarno kroz osobno iskustvo rada na sebi.
Intenzivni seminar (kibuc) – iskustvo terapijskog procesa– Cilj je prvog intenzivnog seminara omogućiti sudionicima iskustvo terapijskog procesa kroz rad na osobnim i profesionalnim temama. Izdvojenost polaznika iz svakodnevne okoline te dulje trajanje seminara (7 dana) omogućuju intenzivan rad, a također se omogućuje učenje o grupnoj dinamici i grupnim procesima.
RAD U SUSTRUČNJAČKIM GRUPAMA (PEER GRUPA)
Polaznici formiraju male grupe od 3 do 5 članova u kojima će tijekom trajanja edukacije samostalno raditi na razvoju svojih znanja i vještina. Voditelji edukacije usmjeravaju sustručnjačke grupe u proučavanju obvezne literature povezane s temama iskustvenih radionica i seminara. Osim obvezne literature, svaka grupa samostalno odlučuje, slijedeći svoje interese, koju dodatnu literaturu će obraditi s preporučenog dijela popisa literature. Također, članovi sustručnjačke grupe razgovaraju o svojim iskustvima terapijskog procesa i pružaju jedni drugima podršku za osobni rast i razvoj. Članovi grupe vode dnevnik u kojem zapisuju sadržaj i proces rada te vode bilješke o aktivnosti pojedinih članova grupe.

DRUGA GODINA EDUKACIJE

GRUPNE EDUKACIJSKE ISKUSTVENE RADIONICE – RAZVOJ SOCIJALNIH KOMPETENCIJA
U drugoj godini edukacije sadržaj iskustvenih radionica usmjeren je na integrativni geštalt pristup socijalnim odnosima te razvoj socijalnih kompetencija polaznika. Polazi se od teorije polja te uzima u obzir koncepcija osobe u kontekstu i kontinuumu, a koriste se i elementi psihodrame koji su sastavni dio integrativnog geštalt pristupa. Kroz osobno terapijsko iskustvo, polaznici imaju priliku unaprijediti razumijevanje svojih uloga i načina funkcioniranja u odnosima i grupama te olakšati kontakt sa svijetom oko sebe. Osim toga, polaznici produbljuju razumijevanje elemenata terapijskog procesa, odnosa terapeut-klijent te teorijskih i metodoloških aspekata primjene eksperimenata i tehnika integrativne geštalt terapije.
SEMINARI
Dijagnostika– Cilj je ovog seminara objasniti svrhu dijagnoze i dijagnostike u terapiji. Polaznici se upoznaju s općim principima kliničke psihodijagnostike i klasičnim dijagnostičkim sustavima psihopatologije (DSM-5, ICD-11), kao i pogledima na dijagnostiku u drugim terapijskim pristupima. Ukazuje se na različitost integrativnog geštalt pristupa dijagnostici u odnosu na standardnu dijagnostiku prema medicinskom modelu, pri čemu se naglašava procesni pristup dijagnostici (procesualna dijagnostika) u usporedbi s jednokratnim dijagnostičkim postupcima. Model procesualne dijagnostike zasniva se na osnovnim geštaltističkim dijagnostičkim konceptima smetnji procesa samoregulacije i funkcije kontakta te na konceptu intersubjektivne korespondencije terapeuta i klijenta, uzimajući u obzir kontekst i kontinuum. Posebno se naglašava uloga svjesnosti u fenomenološkoj dijagnostici (terapeutova svjesnost, klijentova svjesnost, svjesnost o njihovoj interakciji, kao i o kontekstu i kontinuumu). Polaznici kroz osobno iskustvo procesualne dijagnostike osvještavaju da se dijagnoza ne shvaća kao stanje već kao dinamični proces koji se odvija intersubjektivno, kroz odnos psihodijagnostičara (terapeuta) i klijenta, pri čemu je klijent ko-dijagnostičar, subjekt i partner terapeutu i u terapijskom i u dijagnostičkom procesu te su dijagnostički i terapijski proces su nerazdvojivi (teragnoza). Polaznici se također upoznaju s postupkom provedbe prvog intervjua s klijentom te s uporabom kreativnih tehnika u svrhu dijagnostike ličnosti.
Rad s kreativnim medijima– Cilj je ovog seminara demonstrirati uporabu različitih kreativnih medija kao terapijskog sredstva. Polaznici rade na osobnim temama putem različitih kreativnih medija te se na taj način upoznaju sa specifičnostima pojedinih kreativnih medija i obilježjima terapijskog procesa s kreativnim medijima. Polaznici će iskustveno spoznati da primjena kreativnih medija osigurava neposredniji pristup klijentu u odnosu na rad putem govornog izražavanja, olakšava rad s otporom (otpore »zaobilazimo«) te nudi vrlo različite mogućnosti izražavanja.
Rad s praznom stolicom i rad sa snovima– Na ovom seminaru se polaznici upoznaju s najpoznatijom geštalt tehnikom – radom s praznom stolicom, koja je vrlo korisna u radu s konfliktima, fragmentiranim dijelovima ličnosti i sl. Drugi dio seminara posvećen je radu sa snovima. Rad sa snovima objašnjava se u svjetlu teorije i metodologije integrativnog geštalt pristupa u kojem se naglašava važnost integracijske funkcije snova, shvaćanje da su snovi izraz spontane refleksije kreativnosti organizma, koji omogućavaju samoregulaciju, koji pridonose zdravlju, te imaju vrlo važnu funkciju integracije životnih događaja u vremenskoj dimenziji prošlosti, sadašnjosti i budućih očekivanja na nesvjesnoj razini.
RAD U SUSTRUČNJAČKIM GRUPAMA (PEER GRUPA)
Polaznici nastavljaju rad u sustručnjačkim grupama na proučavanju obvezne literature u skladu sa smjernicama voditelja edukacije te izborne literature u skladu s vlastitim interesima, raspravljaju o individualnim i grupnim procesima koji se javljaju tijekom edukacije te pružaju jedni drugima podršku s ciljem osobnog rasta i razvoja te ojačavanja kvalitetnih odnosa s drugima. Polaznici i dalje sve svoje aktivnosti bilježe u dnevnik grupe.

TREĆA GODINA EDUKACIJE

GRUPNE EDUKACIJSKE ISKUSTVENE RADIONICE – RAZVOJ PROFESIONALNIH KOMPETENCIJA
U trećoj godini edukacije sadržaj iskustvenih radionica usmjeren je na izgradnju profesionalnih kompetencija polaznika. Rad u grupnim edukacijskim iskustvenim radionicama u ovoj godini sadrži niz aktivnosti putem kojih se polaznici uvježbaju u vođenju terapijskog procesa. Važan dio rada u grupnim radionicama predstavlja refleksija o različitim aspektima terapijskog procesa: odnos terapeut-klijent, procesualna dijagnostika, faze terapijskog rada, odabir i primjena tehnika integrativne geštalt terapije… Voditelji potiču integraciju znanja i vještina stečenih kroz različite oblike rada u okviru edukacije (osobno iskustvo terapijskog procesa, seminari, sustručnjačke grupe…).
SEMINARI
Teorija II– Ovaj drugi teorijski seminar usmjeren je na teoriju i praksu terapijskog rada u okviru integrativnog geštalt pristupa. Obrađuje se teorija zdravlja i bolesti, temeljne terapijske strategije, tj. četiri pravca terapije i podrške integrativne geštalt terapije („četiri puta ozdravljenja”), terapijski odnos, transfer i kontratransfer, terapijski proces kroz četiri faze terapije i četiri razine emocionalne dubine, te čimbenici koji doprinose uspješnim ishodima terapije.
Psihodrama i sociodrama– Na ovom se seminaru polaznici upoznavaju s psihodramom i sociodramom, psihoterapijskim modalitetom koji uz geštalt terapiju predstavlja drugi osnovni izvor integrativnog geštalt pristupa. Osnovni koncepti i tehnike psihodrame i sociodrame se upoznavaju kroz iskustvo rada na osobnim temama. Poseban naglasak se stavlja na osnovne koncepte Morenove psihodrame, model pozornice te koncepte scene, uloge, atmosfere, ikone, naracije i narative.
Intenzivni seminar (kibuc) – vođenje terapijskog procesa– S obzirom da je u trećoj godini edukacije fokus na razvoju profesionalnih vještina, cilj je drugog intenzivnog seminara potaknuti razvoj vještina terapijskog rada kroz refleksije o vođenju terapijskog procesa. Izdvojenost iz njihovog svakodnevnog okruženja i dulje trajanje seminara omogućuju polaznicima intenzivnije praćenje osobnih i grupnih procesa te osvještavanje višestrukih aspekata rada terapeuta s klijentom što sve olakšava integraciju teorijskih i praktičnih znanja.
RAD U SUSTRUČNJAČKIM GRUPAMA (PEER GRUPA)
U trećoj godini edukacije članovi sustručnjačkih grupa se usmjeravaju na literaturu vezanu uz praksu integrativne geštalt terapije kako bi ojačali svoje profesionalne kompetencije neophodne za rad s klijentima. Također, članovi grupe razmjenjuju svoja iskustva s korištenjem različitih vještina i tehnika u terapijskom radu te daju jedni drugima podršku u razvoju profesionalnih vještina. Članovi grupe i dalje bilježe sve svoje aktivnosti u dnevnik grupe pri čemu se od polaznika očekuje da se u svojim refleksijama oslanjaju na načela i koncepte integrativne geštalt terapije.

ČETVRTA GODINA EDUKACIJE

GRUPNA SUPERVIZIJA
U četvrtoj godini edukacije polaznici se uključuju se u grupnu superviziju te su obvezni početi raditi s klijentima. Grupna supervizija se u pravilu organizira kao osam dvodnevnih radionica. Dio svake supervizijske radionice posvećen je praćenju napretka svih članova grupe u radu s klijentima, dok se u drugom dijelu radionice supervizor i grupa usmjeravaju na nekoliko konkretnih primjera rada s klijentima. Kroz refleksiju o pojedinačnim slučajevima rada s klijentima polaznici imaju priliku uz podršku supervizora razviti svoja znanja i vještine psihoterapijskog rada, usvojiti profesionalne standarde i formirati svoj individualni stil u radu.
SEMINARI
Rad s grupom i grupna dinamika– Seminar je usmjeren na modele i tehnike terapijskog rada s grupom i u grupi, grupne procese i grupnu dinamiku te analizu grupnog procesa. Polaznici vježbaju osjetljivost na procese u grupi i percepciju interakcijskih obrazaca te načine konstruktivnog sučeljavanja sa konfliktima između članova grupe.
Krizne intervencije– Na ovom seminaru sudionici se upoznaju s psihičkom dinamikom krize te s psihološkim kriznim intervencijama i s radom s klijentom u stanju psihičke krize. Definira se podjela kriza na vanjski izazvane krize (kao što su traumatski događaji) i iznutra izazvane krize (pri čemu se naglašavaju najvažniji koncepti integrativne geštalt terapije u radu s krizama, unutarnji konflikti koji izazivaju krizu). Posebno se obrađuju razvojne krize, traumatske krize, gubici i tugovanje. Obrađuju se i krize u grupi, individualnoj terapiji te kod samog terapeuta u toku terapijskog rada. Zasebni dio seminara je posvećen je traumatskim događajima, terapijskoj podršci za vrijeme krize izazvane traumatskim događajem te proradi i integraciji traumatskih iskustava.
RAD U SUSTRUČNJAČKIM GRUPAMA (PEER GRUPA)
S obzirom da polaznici u četvrtoj godini edukacije počinju raditi s klijentima pod supervizijom, dodatna je uloga sustručnjačke grupe razmjena iskustava s korištenjem različitih vještina i tehnika u terapijskom radu te sudjelovanje u sustručnjačkoj superviziji (interviziji). Potrebno je odraditi najmanje 30 sati sustručnjačke supervizije.
Nakon što su u dnevnik grupe evidentirali sve aktivnosti provedene u četvrtoj godini edukacije, članovi grupe u dnevnik zapisuju završni osvrt na rad u sustručnjačkoj grupi te ga predaju voditelju prije radionice sa završnom povratnom informacijom.
ZAVRŠNA POVRATNA INFORMACIJA
U ovoj radionici koja slijedi na samom kraju edukacije daje se povratna informacija o članovima grupe, voditeljima, sustručnjačkim grupama i samoj edukaciji. Polaznici reflektiraju o sveukupnom procesu edukacije, osobnom razvojnom procesu, razvoju njihovog identiteta integrativnog geštalt terapeuta, budućoj perspektivi, odnosima među članovima grupe i voditeljima. Ova radionica je namijenjena integraciji osobnog iskustva stečenog tijekom edukacije, završavanju grupnih procesa i života grupe, što uključuje i osjećaje gubitka i tugovanja.

DODATNE OBVEZE TIJEKOM EDUKACIJE

PRIPREMNA RADIONICA

Svi polaznici prije uključivanja u edukaciju sudjeluju na pripremnoj radionici koja omogućuje da kandidati iskustveno dožive i upoznaju integrativni geštalt pristup, da se voditelji i kandidati međusobno upoznaju te da procijene je li ovaj terapijski pristup prikladan za kandidata. Sati edukacije ostvareni na ovaj način ulaze u ukupne sate edukacije.

OSOBNO PSIHOTERAPIJSKO ISKUSTVO (INDIVIDUALNA PSIHOTERAPIJA)

S individualnom psihoterapijom potrebno je započeti tijekom prve godine edukacije kod ovlaštenih integrativnih geštalt terapeuta.
Polaznik samostalno odabire ovlaštenog terapeuta s popisa CITIS-a. Ukoliko polaznik želi odabrati terapeuta koji nije naveden na popisu (npr. iz druge terapijske škole), podnosi molbu Stručnom savjetu edukacije, koje odlučuje o svakom slučaju posebno.
Poželjno je da polaznik potrebne sate individualne terapije rasporedi kroz sve četiri godine edukacije, da ih odradi kod najmanje dva ovlaštena terapeuta te da terapeuti budu različitog spola.
U individualnoj terapiji u potpunosti se poštuje načelo povjerljivosti. Jedine informacije koje ovlašteni psihoterapeuti daju voditeljima edukacije o polazniku su broj sati i vremensko razdoblje individualne terapije koje upisuje u indeks polaznika.

KLINIČKA PRAKSA (RAD S KLIJENTIMA)

Neposredni stručni savjetodavni i terapijski rad s klijentima, odnosno psihosocijalni rad, sastavni je dio edukacije. Rad s klijentima pod supervizijom polaznik treba početi s početkom četvrte godine edukacije jer je rad s klijentima uvjet za sudjelovanje u grupnoj superviziji. Voditelji edukacije na kraju treće godine procjenjuju stečene kompetencije polaznika i donose odluku kojom se odobrava ili ne odobrava rad s klijentima. Dodatno, uvjet za početak rada s klijentima je najmanje 40 sati osobnog terapijskog iskustva.

Ukoliko polaznik želi početi s radom s klijentima prije četvrte godine edukacije (najranije tijekom treće godine edukacije), mora biti uključen u redovitu individualnu superviziju. U tom slučaju polaznik o svojoj namjeri obavještava voditelje edukacije te podnosi molbu Stručnom savjetu edukacije CITIS-a da mu odobri rad s klijentima pod supervizijom. Stručni savjet na temelju procjene voditelja edukacije o stečenim kompetencijama polaznika donosi odluku o zamolbi polaznika.

Tijekom cjelokupne edukacije polaznici trebaju imati 400 sati kliničkog praktičnog iskustva s izabranim klijentima (individualno, grupe, parovi, obitelji). Polaznik je dužan voditi točnu i datiranu dokumentaciju te biti kontinuirano uključen u superviziju svog psihoterapijskog rada.

INDIVIDUALNA SUPERVIZIJA

Osim grupne supervizije koja je sastavni dio četvrte godine edukacije, polaznici trebaju biti uključeni i u individualnu superviziju. Poželjno je da polaznici edukacije imaju superviziju nakon svakog četvrtog susreta s klijentom. Polaznik će prilagoditi vrijeme kad je uključen u individualnu superviziju kako bi njegov rad s klijentima bio kontinuirano pod supervizijom (individualnom ili grupnom).

Za individualnu superviziju polaznik samostalno bira supervizora s popisa ovlaštenih supervizora CITIS-a. Polaznici edukacije trebaju imati supervizijsko iskustvo s najmanje 2 supervizora. Po završetku supervizije, individualni supervizor upisuje broj sati i vremensko razdoblje supervizije u indeks polaznika.

Supervizor je član Edukacijskog vijeća i najmanje se jednom godišnje susreće s ostalim trenerima i supervizorima kako bi zajedno razmijenili informacije i uvide te na taj način podigli kvalitetu edukacije. Supervizor redovito jednom godišnje daje izvještaj o supervizantu voditeljima edukacije, a na zahtjev i Stručnom savjetu edukacije.

Supervizor ne može biti istovremeno i individualni terapeut ili voditelj edukacijske grupe. Moguće je da voditelj kasnije postane supervizor.

IZBORNI SEMINARI

Kroz izborne seminare polaznici imaju mogućnost proširiti i nadopuniti svoja znanja i vještine u skladu s osobnim profesionalnim interesima. Svake godine održava se po nekoliko seminara sa sljedećeg popisa:

  • Kontakt i svjesnost
  • Razvojna perspektiva u integrativnoj geštalt terapiji
  • IGT pristup u radu s klijentima sa somatskim i onkološkim bolestima
  • Seksualnost iz perspektive integrativne geštalt terapije
  • Tjelesno orijentirana psihoterapija
  • Psihopatologija iz perspektive geštalt terapije
  • Geštalt praksa u organizacijama
  • Očevi i kćeri
  • Majke i sinovi
  • Specifičnosti IGT u radu s djecom i adolescentima
  • Obiteljska, bračna i partnerska integrativna geštalt terapija
  • Otpori u terapijskom odnosu
  • Terapijski odnos u integrativnoj geštalt terapiji i identitet integrativnog geštalt terapeuta
  • Etički kodeks i etički principi integrativne geštalt terapije
  • IGT fokalna kratkotrajna terapija i dijagnostika

PRAĆENJE PROFESIONALNOG RAZVOJA POLAZNIKA

Kako bi mogli apsolvirati svaku edukacijsku godinu i prijeći u sljedeću edukacijsku godinu, polaznici edukacije moraju biti prisutni na najmanje 80% sadržaja tijekom godine. Seminare koje im nedostaju polaznici će nadoknaditi sa sljedećom generacijom polaznika, dok se izostanci s grupnih iskustvenih radionica i grupne supervizije ne mogu nadoknaditi.

Polaznici edukacije trebaju obraditi svu obaveznu literaturu i pisane zadatke te imati aktivnu ulogu tijekom edukacije (u osobnom terapijskom iskustvu, u aktivnostima izgradnje vještina i superviziji).

Voditelji edukacije kontinuirano prate profesionalni razvoj polaznika, pohađanje individualne terapije i supervizije, sudjelovanje u radu sustručnjačkih grupa, obrađenu obaveznu literaturu, razvoj kompetencija za terapijski rad s klijentima, te udovoljavanje drugim propisanim obvezama. Na kraju svake godine edukacije polaznici pišu esej o svojim iskustvima koji doprinosi praćenju napretka polaznika, a svake godine prati se i dnevnik sustručnjačke grupe.

Po ispunjenju svih obveza, polaznik može pristupiti obrani završnog rada i završnom ispitu te ukoliko zadovolji, dobiti potvrdu o završenoj edukaciji.

 

ZAVRŠETAK EDUKACIJE

ZAVRŠNI RAD

Za završetak edukacije polaznici trebaju napisati završni pismeni rad u opsegu 30-50 stranica u kojem će povezati teoriju integrativne geštalt terapije s praktičnim iskustvom. Za pisanje završnog rada priznaje se 50 sati.

Polaznici edukacije u pravilu pišu završni rad o kontinuiranom terapijskom procesu (individualnom ili grupnom). Završni rad uključuje prikaz slučaja, dijagnostički i terapijski proces, njegovu teorijsku utemeljenost i objašnjenje te osobnu refleksiju terapeuta. Mogu biti izabrane i druge teme, kao što su teorijske i istraživačke teme, teme vezane uz evaluaciju integrativne geštalt terapije ili primjenu integrativne geštalt terapije u različitim kontekstima i druge teme.

Za pisanje završnog rada svaki kandidat mora imati mentora koji prati i usmjerava pisanje rada kojeg bira ili mu se određuje s Popisa mentora za izradu završnih radova CITIS-a.

Mentor kroz raspravu s polaznikom podržava proces pisanja završnog rada. U trenutku kada rad, prema mišljenju mentora, zadovoljava svojom kvalitetom, polaznik dostavlja mentoru i CITIS-u u elektronskom obliku. Mentor i/ili kandidat o tome obavještava Voditelja edukacije i traži imenovanje ispitnog povjerenstva. Voditelj edukacije predlaže povjerenstvo Stručnom savjetu, uz dostavu elektronske verzije rada. Prije imenovanja povjerenstva provjerava se je li radnja u skladu s prihvaćenim sinopsisom.

STRUKTURA ZAVRŠNOG RADA – PRIKAZ TERAPIJSKO-SAVJETODAVNOG PROCESA
1. UVOD
1.1. Ukratko o psihoterapiji i savjetovanju općenito i specifičnostima integrativne geštalt terapije
1.2. Prikaz glavnih teorijskih i prakseoloških koncepata integrativne geštalt terapije na koje se polaznik najviše oslanjao u terapijsko-savjetodavnom radu s klijentom kojeg prikazuje.

2. PRIKAZ RADA S KLIJENTOM
2.1. Opis klijenta
2.1.1. Opći anamnestički podaci – dob, spol, stručna sprema, zanimanje, bračni status, izgled, tjelesno držanje, …
2.1.2. Opis problema iz perspektive klijenta, s kojim problemom dolazi, što on ističe, način dolaska, motivacija i način dolaska, …
2.1.3. Detaljan opis problema i životne situacije klijenta, konteksta i kontinuuma (životne povijesti, razvojne perspektive), patogeneze i salutogeneze
2.1.4. Dijagnostička klasifikacija prema ICD-10 i/ili DSM-5 – probleme i karakteristike klijenta opisati u terminima klasične psihopatološke dijagnostike, navesti i obrazložiti dijagnostičku kategoriju koja najbolje opisuje klijenta
2.2. Prikaz terapijskog/savjetodavnog procesa
2.2.1. Globalni opis cjelokupnog procesa: trajanje u vremenskom razdoblju, čestina i broj susreta, kratki opis svakog susreta (seanse)
2.2.2. Prikaz tijeka i faza terapijskog/savjetodavnog procesa prema teorijskim konceptima IGT-a
2.2.3. Osvrt na dijagnostički proces tj. tijek procesualne dijagnostike (dijagnostičke spoznaje, uvidi kroz sve faze)
2.2.4. korištene terapijske intervencije tijekom svih faza procesa i teorijska objašnjenja izbora i efikasnosti korištenih intervencija, te zbivanja u svakoj fazi
2.2.5. postavljeni i ostvareni ciljevi, dogovor s klijentom u svezi ciljeva, izdvajanje i obrazloženje najrelevantnijih točaka procesa, ostvarene promjene u završnoj fazi
2.2.6. osobna refleksija provedenog savjetodavno-terapijskog procesa – osobni osjećaj u radu s klijentom, dojam nakon prvog susreta i tijekom rada, završetak i rastanak s klijentom, osvrt na svoju ulogu terapeuta/savjetovatelja, potreba za supervizijom tijekom i nakon rada s klijentom
2.2.7. Detaljan prikaz jednog (ili nekoliko) susreta (seanse), prema osobnom odabiru – opis, refleksija i interpretacija susreta, primijenjene metode rada i intervencije s objašnjenjem cilja koji se želio postići, kako je to pomoglo, što se postiglo

3. ZAKLJUČAK
Kratki sažetak terapijskog/savjetodavnog procesa (problem, korištene metode i tehnike, ostvareni ciljevi, terapijske promjene), kritički osvrt vezan uz teorijske IGT koncepte korištene u radu.

4. POPIS LITERATURE

Tehnički parametri
– 30-50 stranica teksta (u navedene stranice ne ubrajaju se sažetak, sadržaj, popis literature i prilozi).
– Font – Times New Roman 12,
– Razmak redova 1,5, margine – 2,5

OBRANA ZAVRŠNOG RADA I ZAVRŠNI ISPIT

Edukacija završava obranom završnog rada i usmenim ispitom pred ispitnim povjerenstvom od 3 člana kojega imenuje Stručni savjet edukacije. Usmeni ispit sadrži praktični i teorijski dio.

Nakon obrane rad se u elektronskom obliku pohranjuje u repozitorij završnih radova koji je dostupan svim polaznicima edukacije.

POTVRDA O ZAVRŠENOJ EDUKACIJI

Nakon uspješno završene obrane i položenog usmenog ispita, CITIS polazniku izdaje potvrdu o završetku edukacije.

S obzirom da je CITIS ovlašteni edukacijski centar priznat od Hrvatske komore psihoterapeuta, prema čl. 6 Zakona o djelatnosti psihoterapije (NN 18/22) polaznik može na temelju potvrde o završenoj edukaciji zatražiti od Komore da mu se prizna pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije (ukoliko zadovoljava i ostale uvjete propisane istim člankom).

Scroll to Top