SPECIFIČNOSTI INTEGRATIVNOG GEŠTALT PSIHOTERAPIJSKOG PRISTUPA CENTRA ZA INTEGRATIVNU GEŠTALT TERAPIJU I SAVJETOVANJE
Okosnica integrativnog geštalt pristupa je geštalt psihoterapija, humanistička i holistička terapijska škola, koju je osnovao Fritz Perls sa suradnicima, pri čemu se prema načelu asimilacijske integracije osnovne postavke geštalt terapije proširuju i obogaćuju integrirajući u njih dodatne teorijske koncepte i psihoterapijsku praksu, uvažavajući razvoj znanstvenih spoznaja i rezultate znanstvenih istraživanja.
Proces integracije i razvoj današnjeg integrativnog geštalt pristupa je započeo 60-ih godina 20. stoljeća, u okviru Fritz Perls Instituta (FPI) iz Düsseldorfa, a u Republici Hrvatskoj nastavili su ga razvijati psihoterapeuti educirani u okviru Fritz Perls Instituta krajem 90-tih godina 20. stoljeća.
Naš pristup je zasnovan na geštaltterapijsko-fenomoenološkim i hermeneutičko-analitičkim osnovama, pri čemu nastoji metode terapijske prakse razviti na podlozi znanstvenih spoznaja s područja razvojne, socijalne i kliničke psihologije, biologije, medicine, sociologije i antropologije, i interdisciplinarnom (bio-psiho-socijalnom) shvaćanju čovjeka kao "tjelesnog subjekta u životnoj okolini", u „kontekstu i kontinuumu", u "procesu neprestanog mijenjanja". Naš osnovni metodološki i konceptualni okvir su fenomenološki pristup, scenski rad, orijentacija na „zdravo funkcioniranje“, orijentacija na osobu, njene procese i potencijale, a ne na patologiju, orijentacija na tijelo, interakcijska i „dijaloška“ orijentacija, koncept „samo-podrške“ klijenta, „kontinuum svjesnosti“, „ovdje i sada“ princip rada, rad sa snovima i dr.
Fritz Perls
Sandor Ferenczi
Jacob L. Moreno
Hilarion Gottfried Petzold
U temelje našeg pristupa Integrativne geštalt terapije je, osim geštalt psihoterapije Fritz Perlsa, utkana i Morenova psihodrama, s elementima aktivne elastične psihoanalize Sandora Ferencia, elementima kognitivno-bihevioralnih tehnika promjene ponašanja, terapijskog kazališta Vladimira Iljina, terapije pokretom i terapije usmjerene na tijelo i kretanje, te rad s kreativnim medijima. Svim tim terapijskim postupcima i metodama u temeljima IGT zajedničko je to da su pokušali obuhvatiti čovjeka u totalitetu povezivanjem različitih tehnika i metoda i da odgovaraju suvremenim psihoterapijskim kriterijima proizašlim iz znanstvenih istraživanja na polju psihoterapije. Naš pristup smatramo otvorenim, u neprekidnom razvojnom procesu (u skladu sa svojim principom, logom i simbolom, „heraklitskom spiralom“, heraklitskim „Panta rhei“,“Sve teče“), koji se kontinuirano mijenja i ima procesni i kreativni karakter, te potiče na integraciju s novim idejama i konceptima.
Na područje bivše Jugoslavije, a time i na područje Hrvatske, IGT je počela prodirati nakon nakon Kongresa psihoterapeuta Jugoslavije održanog u Sarajevu 1986. gdje je prvi puta predstavljen ovaj psihoterapijski pristup. Nakon toga su uslijedila predavanja Hilariona Petzolda u Zagrebu, kibuci (intenzivni seminari) na Dugom Otoku i prve edukacijske grupe u Zagrebu i Mariboru pod vodstvom Blaža Topolovca, u čemu su sudjelovali i brojni drugi renomirani psihoterapeuti iz Njemačke. Prvu edukacijsku grupu započeo je Blaž Topolovac u ožujku 1987. (u čemu je veliku ulogu imala Rajka Vukadinović). Iz te grupe se formirala integrativna geštalt scena u Hrvatskoj (i Sloveniji). 1997. su edukaciju završili prvi hrvatski i slovenski psihoterapeuti IGT.
1999. Zdravko Bokulić i Mirjana Šimunović Škunca u Zagrebu pokreću prvu edukaciju iz geštalt savjetovatanja, nakon čega kontinuirano provode do danas edukacije za integrativne geštalt savjetovatelje/socioterapeute.
U Hrvatskoj su danas psihoterapeuti i edukanti integrativne geštalt terapije udruženi u Centar za integrativnu geštalt terapiju i savjetovanje i Društvo geštalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske.
Naš IGT pristup je usmjeren na razvoj ljudskog zdravlja i liječenja bolesti i poremećaja, ublažavanje poteškoća i pomoći u rješavanju problema, što postiže radom na svjesnoj i nesvjesnoj razini te pronalaženjem i jačanjem zaštitnih čimbenika i mogućnosti (salutogeneze). U terapiji se koriste različite metode i tehnike koje zahvaćaju sve razine ličnosti: fizičku, emocionalnu, kognitivnu i socijalnu. Ne ograničava se samo na klasičnu psihoterapiju, nego nastoji obuhvatiti i tijelo (pokretom, opuštanjem i kreativnim pristupom), te motivacijsku, emocionalnu i duhovnu sferu kao i sferu pitanja značenja, životnih ciljeva i vrijednosti kao i utjecaja konteksta.
Praksa integrativne geštalt terapije obuhvaća klasične oblike psihoterapije: individualnu terapiju, kratkotrajnu fokalnu terapiju, grupnu terapiju, partnersku/bračnu terapiju, obiteljsku terapiju. Integrativni geštalt pristup je posebno primjeren za rad sa smetnjama ličnosti, psihosomatskim tj. somatoformnim smetnjama, smetnjama koje su posljedica stresa i traumatskih iskustava, kao i za rad sa cijelim spektrom psihosocijalnih opterećenja i problema. Ne usmjerava se samo na poremećaje i smetnje, nego na zdravlje u najširem smislu riječi: na razvoj osobnih potencijala, samoostvarenje, traži socijalno uključivanje i ekološku osviještenost, vodi k zdravom aktivnom stilu življenja i boljim i humanijim međuljudskim odnosima.
